|
izradio Hadži Nuh
1803-1804. g.
čelik, drvo, koralj, srebro, kovanje, lijevanje, filigran, tauširanje
jatagan: 72,5 x 58 x 3,5 x 63,5 cm
Držak presvučen u srebro s većim fasetiranim ušima. Na ušima ukras filigrana sa po dva koralja sa svake strane. Na spojnici ukras filigrana i jedanaest koralja. Na nastavku drška ukras zrna a na listolikom dijelu sječiva ukras filigrana sa po jednim koraljnim zrnom sa svake strane. Sječivo čelično, jednobrido, zakrivljeno, s uskim žlijebom uz hrbat. Po cijeloj dužini sječiva s jedne strane ornamentika, a s druge arapski natpis koji u prijevodu glasi: 'Godina 1218. Izradio hadži Nuh, vlasnik Ibrahim-aga. / O srce, zbog jedne duše svakoj duši se ne zamjeraj. / Zbog uživanja ovog svijeta sultanu se ne zamjeraj.'
Korice drvene, okovane u cijeloj dužini srebrom, završavaju ribljom glavom. Na ustima korica bogati filigranski ukras, a na ostalom dijelu barokna ornamentika.
Kupljeno od Milana pl. Praunspergera u Zagrebu 1940. g.
M. Praunsperger, Oružje starih Hrvata, Zagreb, 1943., tabla II/2;d
M. Šercer, Jatagani u PMH, Zagreb, 1975., kat.br. 26;
M. Šercer, Jatagane..., Graz, 1976., kat.br. 14;
M. Šercer, Türkische Waffen, Burg Schlaining, 1982., kat br. 92;
M. Šercer, Tursko oružje, Zagreb, 1983., kat.br. 92.
Milan pl. Praunsperger, (Samobor, 5. 11. 1881. - Zagreb, 21. 12. 1960.) sudac, muzeolog, heraldičar; naslijedio obiteljsku zbirku povijesnog oružja, nastavio sakupljati oružje, obogaćivati i obrađivati zbirku, te takvu veliku zbirku prodao 1940. g. Banskoj vlasti Banovine Hrvatske za Hrvatski narodni historički muzej u Zagrebu. Nakon E. Laszowskoga bio drugi ravnatelj Ratnoga muzeja u Zagrebu.
Na podacima o M. pl. Praunspergeru zahvaljujem gospodinu Milivoju Petkoviću, protonotaru Družbe braće hrvatskog zmaja.
Mr. Marija Šercer, kustos Hrvatskog povijesnog muzeja, viši muzejski savjetnik, voditelj Zbirke hladnog oružja 1963-1993.
Emilij Laszowksy bio je prvi ravnatelj Ratnog muzeja u Zagrebu.
Kataloški opis djelomično preuzet od mr. Marije Šercer iz kataloga Jatagani, Zagreb, 1975. Arapski natpis preveo prof. Muhamed Ždralović.
|