Sustavno sakupljanje dokumenata kao muzejske građe za Narodni muzej bilo je istaknuto u Pravilima
Društva za povjesnicu i starine jugoslavenske 1850. godine. Osnivač i načelnik Društva, povjesničar, političar i književnik Ivan Kukuljević Sakcinski te članovi Odbora naveli su u Pravilima svrhu i predmet sakupljanja na način koji je i danas od praktične pomoći u muzejskom poslu sakupljanja i otkupa.Otad pa do danas u okviru Dokumentarne zbirke Hrvatskog povijesnog muzeja sakupljeno je otkupom i poklonom 3.350 dokumenata. Osim dokumenata u užem smislu, u Zbirci se, kao veće cjeline, nalaze fotografije, razglednice i čestitke.
Unutar vrlo raznolike Zbirke, koja vremenski obuhvaća razdoblje od 16. do 20. stoljeća, ističu se pojedine skupine po svojoj važnosti odnosno brojnosti dokumenata. Među dokumentima upravnih i crkvenih vlasti ima ih pisanih na pergameni i na papiru.
Od vladarskih povelja najznačajniji dokument u Muzeju su
Statuta Valachorum iz 1630. i njihova potvrda iz 1717. godine.Građa obiteljskog karaktera, primjerice ona barunske obitelji Knežević, sadržava zanimljive podatke ne samo o životu istaknutih članova obitelji u 18. i 19. stoljeću već i o prilikama u Hrvatskoj u to vrijeme. Isto vrijedi za građu kostajničke obitelji Miskić.
Značajnu skupinu dokumenata s početka 19. stoljeća predstavljaju malobrojni spisi iz vremena francuske vladavine u hrvatskim zemljama.
Brojna i značajna je i skupina proglasa iz burnih godina 1848-1849. kojoj pripada i građa koja se odnosi na osobu hrvatskoga bana Josipa Jelačića.
Građa cehova i kasnijih obrtničkih udruga slobodnih kraljevskih gradova Koprivnice i Križevaca vrijedan je izvor za poznavanje gospodarskih prilika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj od 17. do 19. stoljeća.
Za društveni život u 19. i početkom 20. stoljeća zanimljive su pozivnice na razne priredbe i svečanosti te pravila nekih udruga. Građa već spomenutog Društva za povjesnicu i starine, osim svojeg značaja za razvitak historiografije i kulture u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća, ujedno je i izvor podataka za povijest Narodnog muzeja i njegovih zbirki. U Dokumentarnoj zbirci nalazi se i rukopisna knjiga Pohodnici Muzeuma. Ona predstavlja prvi sačuvan izvor podataka o posjetiteljima Muzeja u godinama 1846. i 1847.
U Zbirci se nalazi i manja skupina dokumenata istaknutih pojedinaca iz političkog i kulturnog života (npr. Dimitrija Demetera, Stanka Vraza, Ivana Mažuranića, Antuna i Stjepana Radića, Eugena Kumičića, Ivana Jemeršića i dr.).
Iz razdoblja I. svjetskog rata i vremena nakon njega u Zbirci se čuva građa o djelovanju političkih organizacija, te propagandni materijal za plebiscit u Koruškoj, vezan uz određivanje državne granice Kraljevine SHS.
Za povijest Zagreba i općih političkih prilika u prvoj polovici 20.st. zanimljiva je skupina dokumenata iz ostavštine zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Heinzela.
Treba spomeniti tiskanu i fotografsku građu društva
Hrvatski sokol koja, osim u povijest sporta, daje uvid i u politička i društvena zbivanja u nas.Po brojnosti najveću skupinu fotografija predstavljaju fotografije i dopisnice iz vremena I. svjetskog rata. Izvjestan broj fotografija prikazuje poznate osobe iz političkog i kulturnog života. Albumi Gospodarskih izložbi održanih u Zagrebu 1864. i 1891.g. važna su građa za političku i gospodarsku povijest hrvatskih zemalja u drugoj polovici 19.stoljeća.
Nevelika je skupina izbornih objava te novina, odnosno pojedinih brojeva raznih listova iz razdoblja od sredine 19. do prvih desetljeća 20. stoljeća.
Dokumentarna zbirka Hrvatskog povijesnog muzeja po značenju i provenijenciji većim se dijelom odnosi na područje sjeverozapadne Hrvatske, a manjim na područja Slavonije, Dalmacije i Istre. Ona se uklapa u građu ostalih zbirki Hrvatskog povijesnog muzeja k
oji je jedan od sljedbenika Arheologičko-historičkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu.Dokumentarna zbirka djelomično je obrađena i publicirana.
U Hrvatskom povijesnom muzeju čuva se dokumentarna građa (11 dužnih metara) i stotinjak muzejskih predmeta nekadašnjeg Odjela Srba u Hrvatskoj Povijesnog muzeja Hrvatske. Građa se sastoji dijelom od pohrane Srpske pravoslavne crkve (SPC), a dijelom je prikupljena poklonom i otkupom. Dragocjena građa mahom sakralnog karaktera - predmeti i knjige Srpske pravoslavne crkve - vraćena je vlasniku 1983. i 1984. godine. Ova građa je muzeološki obrađena i publicirana u pet muzejskih kataloga.
