Ova je Zbirka jedna od najstarijih ali i najkompleksnijih zbirki u Muzeju. Već nakon kupnje zgrade u Opatičkoj 18 za potrebe Narodnog doma i Ilirske čitaonice i ideje o osnivanju Narodnog muzeja, među prvim donacijama domoljubnih građana bili su i primjerci starog oružja. Kako se u zbirci nalaze i predmeti iz ostavštine vođe iliraca, Ljudevita Gaja, a u Muzej su prispjeli još za njegova života, smatramo ih najstarijim akvizicijama današnjeg Muzeja.
Kasnijim brojnim donacijama cijelih zbirki ili pojedinačnih primjeraka rodoljubnih Hrvata, kao što su obitelji Jelačić, Kulmer, Daubachy i još mnogi drugi, te stalnim otkupima, Zbirka oružja prerasla je u jednu od najbrojnijih i najraznovrsnijih zbirki s primjercima oružja upotrebljavanih na našim prostorima od 13. stoljeća do danas.
Kompleksnost Zbirke iskazuje se u raznovrsnosti primjeraka, od osnovne podjele na hladno i vatreno oružje do daljih podjela unutar tih dviju skupina. U zbirci hladnog oružja nalazi se niz podzbirki podijeljenih po vrstama oružja, kao što su mačevi, bodeži, noževi, sablje, jatagani, te oružje na motki, koje se opet dijeli na skupine, kao što su buzdovani, topuzi, mlatovi, sjekire, helebarde, glefe, partizane, korzeke, spontoni, kose bojne i koplja. Tu zbirku upotpunjuju još i lukovi i strijele, te nekoliko vrlo lijepih samostrijela. Osim navalnog, zbirka posjeduje i velik broj obrambenog oružja, na primjer prsne i leđne oklope, pancire, kacige i štitove. Ovdje navedene vrste oružja sadržavaju najrazličitije primjerke raz
vrstane prema tipologiji, načinu izrade i kvaliteti rada, kao i prema vremenskom rasponu nastanka i upotrebe.Pojavom vatrenog oružja u 15.
stoljeću otvara se nova stranica povijesti ratovanja i povijesti razvoja oružja. Naš Muzej zaista se može ponositi količinom i vrstom takvih primjeraka, od najstarijih izrađevina iz 15. stoljeća do najsuvremenijih eksponata proizvedenih nakon 1990.g.U Zbirci se nalaze najstarije puške sistema paljenja na fitilj, najluksuznije puške i pištolji na kolo, najkvalitetniji primjerci kremenjača i kapislara, izrađenih u najpoznatijim oružarskim radionicama u Europi, ali, što je najvažnije, nerijetko i u radionicama u Hrvatskoj: u Zagrebu, Karlovcu, Otočcu i drugdje. Takvi primjerci, nastali u domaćim radionicama, mogu se po kvaliteti i ljepoti izrade mjeriti s najpoznatijim proizvođačima iz Belgije, Francuske, Italije, Njemačke ili Austrije.
Kako Hrvatska zbog povijesnih i društveno-političkih odnosa nikad nije imala masovnu proizvodnju oružja, šarolikost proizvođača i upotrebljavanih vrsta oružja na našem području rezultirali su i zanimljivošću Zbirke oružja Hrvatskog povijesnog muzeja.
Vrijedni muzejski kustosi, od Dragutina Rakovca, Ljudevita Vukotinovića, Šime Ljubića i mnogih drugih, sakupljali su, inventirali i popisivali predmete dospjele u Muzej, pa danas zbirka oružja sadržava oko 4.000 najraznovrsnijih primjeraka.
Zahvaljujući prijegornom radu mr.sc. Marije Šercer, dugogodišnjeg kustosa Zbirke oružja u Muzeju, koja je cijeli svoj radni vijek posvetila proučavanju te stručnoj i znanstvenoj obradi Zbirke, nastao je čitav niz stručnih publikacija i kataloga kojima je gđa Šercer autor i kojima se potvrdila kao jedan od najpoznatijih stručnjaka za oružje ne samo kod nas nego i u Europi.
