Nauka o odlikovanjima - faleristika - utemeljena je kao pomoćna povijesna znanost tek 1937. godine zahvaljujući inicijativi češkog sakupljača i teoretičara Oldr icha Pilca. Naziv je dobila prema rimskom odlikovanju u obliku medaljona (latinski: phalerae, izvedeno iz grčkog jezika) koje su zaslužni vojnici nosili na grudima.

Sustavno sakupljanje i proučavanje odlikovanja u muzejima započelo je stoga dosta kasno. Jedan od razloga takvu stanju je i taj da je u muzejima obično postojao drugi neistražen, a kulturno i umjetnički interesantniji materijal. No, premda muzeji nisu pokazivali veliko zanimanje za odlikovanja, ona ipak nisu izgubljena. Dvije su okolnosti utjecale na to. Prva je ta da su se nakon promjena režima u nas odlikovanja ukidala (1918., 1941., 1945., 1991. godine), nisu se više nosila, a često je bilo nepodobno i njihovo čuvanje. Stoga su mnoga stara odlikovanja dospjela u Muzej kao svjedočanstvo o prethodnom (mrskom!) vremenu. Ponekad su kompleti novoizrađenih državnih odlikovanja ustupljeni Muzeju u znak trajne uspomene na taj pothvat. Drugo, Hrvatski povijesni muzej je upotpunjavao Zbirku zamjenama i kupnjom od manjih i većih sakupljača, često specijalista za određena područja. Najveći doprinos svakako je donacija zbirke odlikovanja dr. Veljka Malinara 1982. godine koja broji više od 2.500 komada ordena, medalja, spomenica i diploma o odlikovanju.

Hrvatski povijesni muzej raspolaže danas u Zbirci odlikovanja ukupno sa oko 3.500 odlikovanja, što je najveća zbirka te vrste u Hrvatskoj, a i na širem prostoru. Zastupljena su odlikovanja mnogih država Europe i svijeta od 19. stoljeća do današnjih dana. Značajno mjesto zauzimaju odlikovanja Habsburške Monarhije, Crne Gore, Srbije, Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske, SFRJ, Republike Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Grčke, Turske, Njemačke, Poljske, Čehoslovačke, Italije, Sv. Stolice, Francuske, Španjolske i Portugala. Vrijednost Zbirke podižu i odlikovanja s afričkog, azijskog i američkog kontinenta: iz Egipta, Tunisa, Irana, Kine, Nepala, Tajlanda, Burme, Venezuele, Čilea i SAD.

Zbirka medalja i plaketa Hrvatskog povijesnog muzeja također se počela formirati relativno kasno, a prikupljao se uglavnom materijal koji se odnosi na domaću povijest i umjetnost. Zbirka je skromna opsega: broji oko 400 medalja i plaketa, prikupljenih uglavnom u proteklih tridesetak godina darovima građana i otkupima. Radi se o medaljama i plaketama iz 19. i 20. stoljeća koje su izrađivali naši i strani medaljeri, a posvećene su društvima, ustanovama, vladarskim obiteljima, znamenitim ličnostima, te događajima iz vojne, političke, kulturne i ekonomske povijesti. U zbirci se nalaze djela Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca, Ive Kerdića, Rudolfa Spieglera, Teodora Krivaka-Klaužera, Ivana Jegera, Vanje Radauša, Želimira Janeša i drugih naših proslavljenih umjetnika.

U Hrvatskom povijesnom muzeju čuva se i velika Zbirka od oko 3.000 značaka. Premda značke najčešće nemaju znatnu materijalnu vrijednost, njihovo je značenje u proučavanju povijesti svakog društva veliko. Teško je zamisliti da postoji neko javno društvo ili organizacija koja nije otkovala svoju značku. A kako su ta društva s vremenom nestala i pala u zaborav, značke su nijemi svjedok njihova postojanja. Stoga se, prilikom gledanja značaka, u nama budi sjećanje na nekadašnja sportska društva: »Prvo hrvatsko sklizačko društvo u Zagrebu«, iz 1874.g., »Prvo hrvatsko društvo biciklista u Zagrebu«, iz 1885.g., »Hrvatski sokol«, osnovan 1874.g., »Hrvatski akademički športski klub« (»HAŠK«), iz 1904.g. i »Concordia«, iz 1906.g. i dr. Osim značaka sportskih društava i klubova, u Muzeju se čuvaju brojne vojne značke, osobito iz I. svjetskog rata, a također lovačke, vatrogasne i značke Crvenog križa.