I z l o ž b a

GODINA 1848. U HRVATSKOJ

Autorica izložbe i koncepcije kataloga:
Jelena Borošak – Marijanović, muzejska savjetnica i voditeljica muzejskih zbirki zastava i odora

Cilj projekta: Predstaviti Hrvatsku u sklopu Habsburške Monarhije zajedno s njezinim udjelom u srednjoeuropskim zbivanjima 1848/49. g. kada je krenula na put prema građanskom društvu.

O izložbi:

Zamisao i poticaj za pripremu i realizaciju izložbe pod naslovom “Godina 1848. u Hrvatskoj” leži u činjenici da se u zbirkama Hrvatskog povijesnog muzeja čuva zavidan broj predmeta koji su “autentični svjedoci“ tog burnog i prijelomnog razdoblja, a mnogi od njih nisu do sada bili predstavljeni javnosti. Dio tih su predmeti, kao sastavni dijelovi zbirki oružja, zastava, odora, odlikovanja u suvremenoj muzeološkoj i kolekcionarskoj praksi poznati pod terminom militaria.

Organizacijom ove izložbe Hrvatski povijesni muzej pridružio se nizu srodnih europskih muzeja koji su priređivanjem kulturnopovijesnih izložbi obilježili 150. godišnjicu revolucionarnih zbivanja u svojim sredinama. Oblikovana je izložba sa više od tristo predmeta u sedam tematskih cjelina, s primarnim ciljem da upozna s trajnim tekovinama hrvatskog pokreta 1848. g., a to su ukidanje feudalizma i ustrojenje Hrvatskog sabora kao građanskog predstavničkog tijela. To znači da su politička i društvena zbivanja u Banskoj Hrvatskoj u žiži interesa izložbe, ali i to da ona u svojoj prezentaciji upozorava na događanja u drugim dijelovima tada razjedinjene Hrvatske (Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini, Dalmaciji) i Monarhije (južna Ugarska, talijansko bojište, revolucije u Beču i rat i revolucija u Mađarskoj) koja su posredno utjecala na prilike u Hrvatskoj. U skladu s tim izložba predstavlja ličnost hrvatskog bana i ujedno carskog generala Josipa Jelačića, upoznaje nas s pokušajem stvaranja samostalne hrvatske vlade i narodne vojske.

1. Karakteristike revolucionarnih zbivanja u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Hrvatska na početku 1848. g. uvodnog je karaktera.
2. Skupštine – od “ožujskih zahtijevanja” do sastanka Sabora u kojoj je predstavljen program hrvatskog pokreta četrdesetosme - težnja za političkom samostalnošću i ujedinjenjem hrvatskih zemalja.
3. Hrvatski sabor 1848. g. - nositelj državnog suvereniteta.
4. Bansko vijeće prva hrvatska samostalna vlada.
5. Narodna straža i pokušaj stvaranja hrvatske narodne vojske.
6. Josip Jelačić u borbi za “Austriju slobodnih naroda” s četiri podteme:
   -Rat s mađarskom vladom;
   -Ustanak u Beču;
   -Zimska vojna na Mađare;
   -Građanski rat u Mađarskoj.
7. Prilike u Hrvatskoj u vrijeme rata do proglašenja oktroiranog ustava prikazuje političke prilike u okviru djelovanja Banskog vijeća.

Uz “tipične” muzejske predmete zastupljena je tiskana i dijelom rukopisna dokumentarna građa iz muzejske Dokumentarne zbirke, nadopunjena značajnim arhivalijama iz Hrvatskog državnog arhiva, Arhiva HAZU, Državnog arhiva u Zagrebu i Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Ta je građa neophodna u prezentaciji historiografskih interpretacija političkih zbivanja i društvenih događanja.